|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Izdanja
"Hrišćanstvo“ - govorio je Niče - "ne zna za radost“. Vizantijsko društvo, uprkos jakom uticaju hrišćanstva, poznavalo je i cenilo radost, pa i onu čulnu, koju je crkva najviše osuđivala. Hans-Georg Bek otkriva kako je erotofobija zvanične crkve često ignorisana u vizantijskoj svakodnevici, umetnosti, književnosti, čak i u manastirima. Tekstovi pojedinih antičkih ljubavnih romana došli su nam i u formi molitvenika, u koje su bili prerušeni kako bi se prekratili dugi sati manastirskih bogosluženja. "Vizantijski erotikon“ govori o toj manje poznatoj strani vizantijskog društva.
Hans-Georg Bek (1910-1999), nemački vizantinolog. Bio je redovni profesor na katedri za vizantinologiju Univerziteta u Minhenu, kao i dugogodišnji urednik časopisa Byzantinische Zeitschrift. Autor brojnih studija iz oblasti vizantijske istorije, književnosti, teologije. "Vizantijski erotikon“ je treće njegovo delo u srpskom prevodu.
Britanski vizantinolog rusko-grčkog porekla Siril Mango (rođ. 1928. u Carigradu), jedan je od najsvestranijih živih vizantinologa. Njegove studije uključuju vizantijsku arhitekturu, umetnost, istoriju, književnost. U ovom pristupnom predavanju, održanom 1974. na Oksfordu, daje ključna uputstva za dekodiranje vizantijskih tekstova, namenjena pre svega istoričarima. U sredini gde je bujala paraistoriografija za period nacionalne istorije od "pre Adama“, Mangove su smernice za pristup podacima iz poznoantičkih i vizantijskih izvora utoliko važnije i aktuelnije.
U proleće 1940. američki pisac Henri Miler (1891-1980) prihvata poziv svog prijatelja Lorensa Darela i pridružuje mu se u Grčkoj. Upoznaje grčke pesnike i pisce, noćni život u atinskim tavernama, istražuje Peloponez i otkriva magiju Krita. Usred lične duhovne krize i svestan ozbiljnosti rata koji izbija, u Grčkoj pronalazi "svet svetlosti“. Kolos iz Marusija govori o putovanju koje umnogome preobražava Milerov život i umetnost. Smatrao ga je svojim najboljim delom.
"Portret Grčke“ Nikolasa Gejdža, američkog književnika grčkog porekla, realističan je i obuhvatan, sa smislom za neobične detalje i na momente nadahnut ličnim iskustvom. U njemu su znalački i pristupačno predstavljeni grčka istorija, jezik i spomenici, ostrva i kopno, muzika, običaji, stari i savremeni mitovi. Istančani psihogram zemlje i ljudi koji oduvek bude interesovanje, dovode u nedoumicu i fasciniraju.
U leto 1908, srpska avangardna književnica Jelena Dimitrijević (1862-1945) zaputila se u Solun, tada još uvek pod turskom vlašću, kako bi se lično uverila u istinitost napisa iz evropske štampe da su se turske žene "razvile", nakon uspešno izvedene "Mladoturske revolucije" koja je izbila upravo u Solunu 23. jula 1908. Sa tog putovanja nam je ostavila deset pisama koja su važna i trezvena svedočanstva ne samo o "ženskom pitanju" na Balkanu, nego i o razvoju našeg građanskog liberalizma.
U putopisnom delu "Grčka ostrva“, proslavljeni engleski pisac "Aleksandrijskog kvarteta“ Lorens Darel (1912-1990) iznova se vraća temi koju najbolje poznaje i najviše voli - Mediteranu. Svetlost, boje, mirisi, istorija, arhitektura, mitologija, geografija, fauna, flora i, konačno, ljudi - tema su ove uzbudljive, delom autobiografske knjige. "Grčka ostrva“ su vodič za grčku kulturu u višemilenijumskom trajanju, ispripovedan vrhunskim književnim stilom.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||